Zašto djetetu ne bi davali knjige od kojih mogu živjeti, prema kojima mogu živjeti. Knjige pune dobrih i istinitih misli i osjećaja u kojima će djeca uživati?

Charlotte Mason (1842-1923)

Moj prvi susret sa „živim knjigama“ me jednostavno oduševio, a vjerujem da će i vas. Žive knjige (engl. living books) jedno su od glavnih obilježja Charlotte Mason pristupa odgoju i obrazovanju, a putem njih se uspješno ostvaruje jedna od tri bitne sastavnice  odgoja i obrazovanja, a to je život.

Žive knjige imaju za cilj u djetetovo srce i um usaditi život, dobre i istinite ideje. Možete to zamisliti kao instaliranje „programa“ putem kojeg će dijete u budućnosti obrađivati informacije s kojima će se susretati. „Životodajne“ ideje imaju za cilj izgradnju odgovorne mlade osobe koja je spremna kritički razmišljati i razvijati svoje vlastite ideje. Duboko sam uvjerena da je ovo jedna od tema o kojima bi mi roditelji Kršćani trebali promišljati danas možda aktivnije nego ikada prije, pogotovo kada nam se toliko toga izvana nameće što u srcu ne možemo prihvatiti ni kao dobro ni istinito.

Charlotte Mason je smatrala da bi obrazovanje trebalo predstavljati razvojni put otkrivanja, usvajanja i primjene „životodajnih” ideja, nikako zapamćivanje činjenica iz suhoparnih hladnih udžbenika. Autor „žive knjige“ dobro poznaje temu o kojoj piše i strastven je u vezi toga.  Žive knjige temu jednostavno ožive, bilo da se radi o književnosti, povijesti, geografiji, prirodi, kemiji ili matematici. Čitajući knjigu dijete ima osjećaj da mu pisac osobno priča priču ili da sjedi za stolom nasuprot njega i razgovara s njime. Dijete  tako spontano biva „uvučeno“ u temu. Pisac pritom adresira njegove emocije, temu obrađuje na način da se dijete može s njom povezati na tjelesnoj , duševnoj i duhovnoj razini, stoga dijete osim što čitanjem oblikuje svoj karakter, lako pamti potrebne događaje i činjenice. Posljedično tome, dijete spontano razvija aktivan odnos s predmetom svog učenja, motivirano je znatiželjom i želi naučiti više.

Iako se možda ovako na prvu pojam „žive knjige“ čini kao kompliciran pojam, jednom kada u ruci imate knjigu punu suhoparnih činjenica i tzv. živu knjigu sve vam u trenu postane jasno. Pokazat ću vam to na jednostavnom primjeru usporedbe nekoliko tekstova Usporedba je preuzeta sa stranice Simply Charlotte Mason.

Primjer živih knjiga

1. Einstein je bio znanstvenik s početka 1900-ih. Zaslužan je za neke od najvećih otkrića i izuma u povijesti. Ljudi su ga nazivali jednim od najinteligentnijih ljudi 20.stoljeća. Njegovo ime i slika često se prikazuju kao opis i slika savršenog znanstvenika.

2. Albert Einstein rođen je 1879.g. u Njemačkoj. Poznati je znanstvenik i jedan od najvažnijih mislilaca našeg vremena. Kada je 1933.g. u Njemačkoj je na vlast došao Adolf Hitler, Einstein je zauvijek napustio svoju rodnu zemlju. Einstein je bio Židov, a Hitler je mrzio Židove. 1940. g. Albert Einstein postao je građanin Sjedinjenih Američkih Država.

3. Jeste li se ikad zapitali kako bi bilo voziti se na snopu svjetlosti? U prvim godinama dvadesetog stoljeća živio je mladić koji je provodio sate i sate razmišljajući o tome. Zapravo razmišljao je o mnogim stvarima, a čime je to rezultiralo vidjet će te. 1905.g.  Albert Einstein provodio je svoje dane u jednom uredu u švicarskom gradu Bernu radeći kao službenik za patente. Pomagao je izumiteljima da ispune potrebnu papirologiju kako bi mogli zaštititi svoje izume. Ispunjavao je obrasce i nosio ih na odgovarajuća mjesta, razgovarao s prijateljem u susjednom uredu i svakodnevno jeo svoj jednostavni ručak za stolom. Kad bi večer počela prekrivati nebo otišao bi kući, pozdravio svoju suprugu i i novorođenog sina i zatim s njima podijelio obrok govedine i krumpira, ili juhe od graška i zelja. No cijelo vrijeme dok je radio te uobičajene svakodnevne aktivnosti njegov um je bio negdje drugdje. Bilo da je tipkao, čavrljao, ili jeo Albert je razmišljao o svjetlu i vremenu.

Žive knjige prenose vrijedne žive ideje

Primjećujete li razliku? Vjerujem da, da. Osjećate li u prvom tekstu da ste upoznali Einsteina kao blisko ljudsko biće? Ne. Rečeno nam je samo kad je živio i po čemu je bio poznat. Ovaj tekst ne sadrži žive ideje s kojima bi se dijete moglo povezati. U drugom će se tekstu dijete možda povezati s idejom da je Hitler mrzio Židove i da je zbog toga Einstein morao napustiti svoju domovinu, ali informacije zapravo nisu prenijete na način da bi dotakli djetetove emocije, ili rasplamsali maštu te ga potaknuli da isto pokuša i zamisliti. U trećem primjeru pred vama se zasigurno kao i preda mnom odvijao film. Uspjeli ste „vidjeti“ drugo ljudsko biće   i povezati se s njime. Činjenice su i dalje tu, naučili ste kada je i gdje Einstein živio, no sve su te činjenice uklopljene u vrijedne žive ideje.

Ideju da je poželjno razmišljati, propitkivati i da nas to u konačnici može dovesti do nečeg vrijednog.

Ideju da možemo obavljati svoje uobičajene dnevne aktivnosti, no pritom razmišljati o nečem uzvišenijem, nečem što nam je važno.

Vidite li  jasnu razliku? Sigurna sam da vidite. Iako ne govore direktno o Bogu, ovakvi tekstovi  govore o istinitim i dobrim važnim životnim principima koje želimo usaditi u srca i umove naše djece. Na taj način knjiga postaje naš prijatelj u djetetovom odgoju i obrazovanju, naš saveznik na putu preporoda djetetove duše ovdje na Zemlji.

Gdje pronaći ovakve knjige, kako ih najbolje koristiti i koje su od njih dostupne na hrvatskom jeziku saznajte ovaj tjedan na blogu.

Toliko se veselim se ovom zajedničkom putovanju.

Grlim, Tereza